Изборник
Trajanje: 135 minuta
Upoznavanje sa važnošću primjene različitih vrsta analize prije početka dizajniranja. Predstavljanje analize 5 elementata kojoj se pristupa kroz promatranje okoliša, ali i drugih oblika prikupljanja podataka kao što su korištenje karata i postojećih fizičkih i online resursa kao i metode intevjua.
Permakulturni dizajn je rezultat složenog procesa koji uključuje poštovanje permakulturnih etičkih principa, principa dizajna i primenu konkretnih alata koje koristimo da bismo dobili rezultat – dizajn koji je ostvariv, efikasan i zadovoljava potrebe korisnika.
Različite metode nam pomažu da obuhvatimo složenost okruženja koje dizajniramo i da ne propustimo važne karakteristike finalnog dizajna.
Najčešći alati za permakulturno projektovanje su: analiza 5 elemenata, sektorska analiza, zoniranje, funkcionalna analiza, projektovanje prema uzorcima iz prirode…
Analiza 5 elemenata je korisna kao grafički prikaz elemenata koje nalazimo kao metodu opisivanja sveta još od starogrčkog filozofa Empedokla, koji je svet opisao kroz četiri elementa: vatru, vodu, zemlju i vazduh. (etar), a pomenuo je ljubav kao silu koja spaja elemente.
U permakulturnoj primeni ovi elementi predstavljaju energiju (vatru), vodu, vazduh, tlo/hranu (zemlju) i kao peti element društva.
Analiziramo ne samo postojeće stanje, već i potencijale koje nam oblast analize nudi i upoznajemo sopstvene potrebe za koje su nam potrebni navedeni elementi kako bismo ih u konačnici zadovoljili.
U prethodnoj lekciji je spomenuto da je permakultura nastala kao odgovor na globalnu krizu, što je ilustrovano kroz ove elemente (5 katastrofa), a ovom analizom naš cilj je da odgovorimo i ponudimo rešenje (i lokalno i globalno). ) na utvrđene probleme.
Ovim analitičkim postupkom sve potrebe možemo svesti na jedan ili više elemenata, a pri izvođenju ove lekcije nastojimo da prikupimo što više podataka koje u sledećem koraku sistematizujemo u celine koje povezujemo u sisteme prilikom projektovanja. Prilikom sprovođenja analize treba uzeti u obzir sledeće:
Različite metode pomažu nam da pri tome obuhvatimo kompleksnost okoliša kojeg dizajniramo te ne propustimo za nas i konačni dizajn bitne karakteristike.
Najčešće korišteni alati za permakulturno dizajniranje su: analiza 5 elemenata, sektorska analiza, zoniranje, funkcijska analiza, dizajniranje prema uzorcima iz prirode…
Analiza 5 elemenata korisna je kao slikovit prikaz elementa koje pronalazimo kao metodu opisa svijeta još kod Starogrčkog filozofa Empedokla koji je svijet opisao kroz četiri elemenata: vatru, vodu, zemlju i zrak (eter), a kao silu koja elemente povezuje naveo ljubav.
U permakulturnoj primjeni ovi elementi prilikom analize predstavljaju energiju (vatra), vodu, zrak, tlo/hrana (zemlja) te kao peti element društvo.
Analiziramo ne samo postojeće stanje već i potencijale koje nam područje analize nudi te spoznajemo vlastite potrebe koje za koje su nam navedeni elementi potrebni kako bismo ih konačnim dizajnom zadovoljili.
U prethodnoj lekciji spomenuto je da je permakultura nastala kao odgovor na globalnu krizu koja je ilustrativno prikazana kroz ove elemente (5 katastrofa), a ovom analizom cilj nam je odgovoriti i ponuditi rješenje (kako lokalno, tako i globalno) na ustanovljene probleme
Ovim analitičkim postupkom sve potrebe možemo svesti na jedan ili više elemenata te prilikom izvođenja ove lekcije nastojimo prikupiti što više podataka koje u idućem koraku sistematiziramo u cjeline koje povezujemo u sustave prilikom dizajniranja.
Kod sprovođenja analize trebaju se uzeti u obzir:
Uključuje analizu terena, izvora (prirodnih i veštačkih priključaka na sistem), tekućica i stajaćica, padavina, podzemnih voda i nagiba terena i elemenata koji mogu prikupljati i skladištiti vodu
Potreba: voda za domaćinstvo i navodnjavanje
Potencijalni problemi: odlaganje crne i sive vode
Vetrovi – pravac, jačina, strujanje vazduha, kvalitet vazduha, mirisi
Potencijalni problemi: zagađenje, buka
Vrsta i karakteristike tla, postojanje organske materije i biomase, rastinje
Potencijalni problemi: zagađenje, tlo neprikladno za neku od namena (baštovanstvo, gradnju ili izradu jezera)
Priključci na energetsku mrežu, sunce, vetar, biomasa, komunikacija i putevi.
Ko su korisnici i sa kim su povezani, ko je sve potreban za realizaciju cilja, susedstvo, životinjski svet (domaće i divlje životinje), organizaciona struktura i odnosi, vlasništvo i upravljanje
Cilj: Utvrditi sve što nam je potrebno da bismo ostvarili cilj koji smo postavili (npr. uspostavljanje školskog vrta, vertikalnog vrta ili školske zajednice).
Pitanje za učenike: Što je sve potrebno osigurati kako bismo uspešno ostvarili svoj cilj i osigurali njegovo funkcioniranje?
Učesnici (podeljeni u grupe od 4-6 članova) zapisuju na zajednički papir spisak potreba i uslova koje smatraju ključnim za ostvarivanje cilja i njegovo uspešno funkcionisanje.
Kratko predstavljamo temu lekcije – analizu 5 elemenata. Na tablu crtamo „permakulturni cvet“ i u svaku laticu upisujemo jedan od 5 elemenata (sredinu cveta ostavljamo praznom za kasnije ponavljanje permakulturne etike).
Predstavnik svake grupe iznosi pojmove koje su zajedno zapisali, a mi ih zapisujemo pored odgovarajuće latice (ili više njih) na koju se pojam odnosi. Na ovaj način beležimo sve navedene pojmove/potrebe i zajedno razmatramo da li smo možda nešto propustili navesti.(U pripremi lekcije potrebno je detaljno analizirati potrebe i dopuniti predloge učenika.)
Zaključujemo da smo napravili analizu potreba koju smo grupisali prema 5 elemenata, koje ćemo dodatno analizirati na samom terenu koji želimo dizajnirati.
Cilj: Upoznavanje sa terenom kojeg želimo dizajnirati te korištenje svih čula za prikupljanje informacija iz prostora.
Ukoliko postoji mogućnost izlazimo na teren koji želimo dizajnirati.
Pre izlaska na teren, grupisane potrebe iz prethodne vežbe upisujemo u rubriku „potrebe“ u tabelu koja je organizovana tako da svaki od 5 elemenata ima tri rubrike: potrebe – stanje na terenu – potencijali/prepreke.
Učenici su podeljeni u grupe i u preostale rubrike tabele (pripremljena papirna verzija) unose podatke koje uoče na terenu. Iako će same potrebe i naziv samog elementa usmeravati pažnju učenika da traže stvari i pojave koje odgovaraju na potrebe, dajemo uputstvo da se prilikom analize unese što veći broj informacija dobijenih svim čulima (vid, sluh, njuh, dodir). Na posebnom listu učenici crtaju mapu terena i ucrtavaju uočeno sa legendom i komentarima.
Učenike upoznajemo i sa ostalim načinima prikupljanja informacija, kao što su čitanje mapa, analiza podataka kao što su sunčanost i količina padavina, ruža vetrova, kao i intervjuisanje osoba koje mogu dati korisne informacije do kojih ne možemo doći vlastitim uvidom.
Cilj: Poređenje potreba sa situacijom na terenu i utvrđivanje koje se mogu zadovoljiti u postojećim uslovima, a koje dodatnim aktivnostima i uvođenjem dodatnih elemenata.
Analiziramo prikupljene podatke tako da zelenom bojom označimo one koji su nam korisni za zadovoljenje određenih potreba i spojimo ih sa potrebom koju zadovoljavaju. Za one potrebe za koje nemamo elemente s kojima ih možemo zadovoljiti ili za koje utvrdimo da postoji problem u njihovom zadovoljenju, predlažemo rešenja koristeći postojeću situaciju na terenu ili uvodeći nove elemente. U rubriku „potencijali/prepreke“ zapisujemo uočeno i navodimo kako ćemo koristiti određeni potencijal ili pronaći rešenje za određenu prepreku.
