Menu
Trajanje: 3 x 45 minuta
Upoznavanje sa važnošću primjene različitih vrsta analize prije početka dizajniranja. Predstavljanje analize 5 elementata kojoj se pristupa kroz promatranje okoliša, ali i drugih oblika prikupljanja podataka kao što su korištenje karata i postojećih fizičkih i online resursa kao i metode intevjua.
Permakulturni dizajn rezultat je kompleksnog procesa koji uključuje uvažavanje permakulturnih etičkih principa, principa dizajniranja te primjene konkretnih alata koje koristimo kako bismo dobili rezultat – dizajn koji je ostvariv, učinkovit te odgovara potrebama korisnika.
Različite metode pomažu nam da pri tome obuhvatimo kompleksnost okoliša kojeg dizajniramo te ne propustimo za nas i konačni dizajn bitne karakteristike.
Najčešće korišteni alati za permakulturno dizajniranje su: analiza 5 elemenata, sektorska analiza, zoniranje, funkcijska analiza, dizajniranje prema uzorcima iz prirode…
Analiza 5 elemenata korisna je kao slikovit prikaz elementa koje pronalazimo kao metodu opisa svijeta još kod Starogrčkog filozofa Empedokla koji je svijet opisao kroz četiri elemenata: vatru, vodu, zemlju i zrak (eter), a kao silu koja elemente povezuje naveo ljubav.
U permakulturnoj primjeni ovi elementi prilikom analize predstavljaju energiju (vatra), vodu, zrak, tlo/hrana (zemlja) te kao peti element društvo.
Analiziramo ne samo postojeće stanje već i potencijale koje nam područje analize nudi te spoznajemo vlastite potrebe koje za koje su nam navedeni elementi potrebni kako bismo ih konačnim dizajnom zadovoljili.
U prethodnoj lekciji spomenuto je da je permakultura nastala kao odgovor na globalnu krizu koja je ilustrativno prikazana kroz ove elemente (5 katastrofa), a ovom analizom cilj nam je odgovoriti i ponuditi rješenje (kako lokalno, tako i globalno) na ustanovljene probleme
Ovim analitičkim postupkom sve potrebe možemo svesti na jedan ili više elemenata te prilikom izvođenja ove lekcije nastojimo prikupiti što više podataka koje u idućem koraku sistematiziramo u cjeline koje povezujemo u sustave prilikom dizajniranja.
Kod provođenja analize trebaju se uzeti u obzir:
Uključuje analizu terena, izvori (prirodni i umjetni priključci na sustav), tekućice i stajaćice, padalina, podzemnih voda i nagiba terena i elemenata koji mogu prikupiti i skladištiti vodu
Potreba: voda za kućanstvo i za navodnjavanje
Potencijalni problemi: zbrinjavanje crne i sive vode
Vjetrovi – smjer, jačina, strujanje zraka, kvaliteta zraka, mirisi
Potencijalni problemi: zagađenje, buka
Vrsta i karakteristike tla, postojanje organske tvari i biomase, raslinje
Potencijalni problemi: onečišćenje, tlo neprikladno za neku od namjena (vrtlarstvo, gradnju ili izradu jezera)
Priključci na energetsku mrežu, sunce, vjetar, biomasa, komunikacija i putevi
Tko su korisnici i s kome su povezani, tko je sve potreban za realizaciju cilja, susjedstvo, životinjski svijet (domaće i divlje životinje), organizacijska struktura i odnosi, vlasništvo i upravljanje
Istaknuti važnost kvalitetne analize prije početka dizajniranja i implementacije dizajna. Ukazati na kompleksnost okoliša i potrebu da se korištenjem ove metode prikupe podaci koji nam mogu biti korisni prilikom dizajniranja.
Cilj:Ustanoviti što nam je sve potrebno da bismo realizirali cilj koji smo postavili (cilj može biti uspostava školskog vrta, vertikalnog vrta ili uspostava školske zadruge)
Pitanje za učenike: Što je sve potrebno osigurati kako bismo uspješno ostvarili svoj cilj i osigurali njegovo funkcioniranje?
Sudionici (podijeljeni u grupe od 4-6 članova) zapisuju na zajednički list papira popis potreba i uvjeta za koje smatraju da su bitne za realizaciju cilja te uspješno obavljanje funkcije koju taj cilj ima.
Ukratko predstavimo temu lekcije – analizu 5 elementata te na ploču crtamo „permakulturni cvijet“ u čije latice upisujemo 5 elemenata (sredinu cvijeta za sada ostavljamo praznom te je na kraju lekcije iskoristimo za ponavljanje permakulturne etike).
Predstavnik svake grupe iznosi pojmove koje su zajednički zapisali te ih u komunikaciji sa ostalim učenicima zapisujemo pored latice (ili više njih) na koju se pojam odnosi). Na ovaj način zabilježimo sve iznesene pojmove/potrebe te zajednički pokušamo razmisliti postoji li nešto što smo propustili navesti. (U pripremi lekcije potrebno je napraviti detalju analizu potreba te nadopuniti učeničke prijedloge)
Zaključimo da smo napravili analizu potreba koju smo grupirali prema 5 elemenata koje ćemo dodatno analizirati na samom terenu kojeg želimo dizajnirati.
Cilj: Upoznavanje sa terenom kojeg želimo dizajnirati te korištenje svih osjetila za prikupljanje informacija iz prostora.
Ukoliko postoji mogućnost izlazimo na teren kojeg želimo dizajnirati.
Prije izlaska na teren grupirane potrebe iz prethodne vježbe upisujemo u rubriku potrebe u tablicu koja je organizirana da svaki od 5 elemenata ima tri rubrike: potrebe – stanje na terenu – potencijali/prepreke.
Učenici su podijeljeni u grupe te u preostale rubrike tablice (pripremljena papirnata verzija) unose podatke koje uočavaju na terenu. Iako će same potrebe i naziv samog elementa usmjeravati pažnju učenika da traže stvari i pojave koje odgovaraju na potrebe dajemo uputu da se prilikom analize upiše što veći broj informacija dobivenih svim osjetilima (vid, sluh, njuh, opip). Na posebnom listu učenici crtaju mapu terena i ucrtavaju uočeno sa legendom i komentarima.
Učenike upoznajemo i sa ostalim načinima prikupljana informacija kao što su čitanje karti, analiza podataka kao što su osunčanost i količina padalina, ružom vjetrova te intervjuiranjem osoba koje nam mogu dati korisne informacije do kojih ne možemo doći vlastitim uvidom.
Cilj: Usporedba potreba sa situacijom na terenu i utvrđivanje koje se mogu zadovoljiti u postojećim uvjetima, a koje dodatnim aktivnostima i uvođenjem dodatnih elemenata.
Analiziramo prikupljene podatke na način da zelenom bojom označimo one koji su nam korisni za zadovoljenje određenih potreba te ih spojimo sa potrebom koju zadovoljavaju. Za one potrebe koje nemamo elemente s kojima ih možemo zadovoljiti ili za koje utvrdimo da postoji problem za njezino zadovoljenje predlažemo rješenja koristeći postojeću situaciju na terenu ili uvodeći nove elemente. U rubriku „potencijali/prepreke“ zapisujemo uočeno te navodimo kako ćemo koristiti određeni potencijal ili naći rješenje za određenu prepreku.
