Menu
Trajanje: 45 minuta
Svaki element koji je dio dizajna ima svoju funkciju zbog kojeg smo ga uklopili u dizajn i postavili na točno određenu poziciju u njemu. U ovoj lekciji upoznati ćemo se primjenom funkcijske analize, sa funkcijom koju neki određeni element u dizajnu vrši te što je sve potrebno za njegovo efikasno funkcioniranje.
Principi kojim se vodimo prilikom dizajniranja glase:
„Neka jedan element obavlja više funkcija“ čime postižemo učinkovitost i praktičnost i „Neka bitne funkcije obavlja više elementa“ što je važno za sigurnost sustava.
Da bismo to mogli moramo analizirati elemente.
Svaki element ima svoju funkciju zbog kojeg ga i postavljamo u sustav. Vrtna gredica element je koji predstavlja mjesto u kojem ćemo saditi povrće, stablo voćke nam omogućuje da dobijemo voćke, slavina nam omogućuje da imamo izvor vode… Potrebe korisnika zadovoljavamo planiranjem elementa koji nam omogućuju zadovoljenje tih potreba. Ali često se prilikom planiranja ograničimo samo na jednu, osnovnu potrebu koju nam neki element zadovoljava i ne uzimamo u obzir i druge koje, također, može u potpunosti ili djelomično zadovoljiti te na njegov međuodnos (povezanost ili neskladnost) s drugim elementima.
Da bi element uspješno obavljao svoju funkciju potrebno je i osigurati određene uvjete, vrtna gredica (mjesto za sadnju povrća – cilj je je uzgojiti povrće) mora biti povoljno pozicionirana prema suncu i vjetrovima, tlo mora biti kvalitetno sa dovoljno organske tvari, da bi u njoj biljke uspijevale treba osigurati dovoljno vode i hranjiva…; na isti način razmišljamo i kod sadnje voćke i kod postavljanja slavine koja treba imati vezu sa izvorom vode te treba biti praktična i pristupačna…
Kada razmišljamo na ovaj način, i detaljno popišemo sve uvjete, potrebe, inpute koje određeni element treba smanjujemo šansu da ne osiguramo sve što je potrebno za njegovo optimalno funkcioniranje i obavljanja funkcije koja mu je namijenjena.
Svaki element ima i neka svoje posebnosti koje utječu kako na njegove potrebe tako i na rezultat njegovog djelovanja i o tim karakteristikama treba voditi računa prilikom izbora elementa. Nije svejedno koju ćemo pasminu životinje odabrati, sortu povrća saditi ili izabrati stroj sa različitim tehničkim karakteristikama.
Ostaci iza jednog elementa mogu biti uvjet za funkcioniranje nekog drugog. Primjerice kuhinjski i vrtni biootpad te papirnati otpad od pakiranja potrebni su nam za funkcioniranje kompostera. Stoga ima smisla pozicionirati komposter nedaleko od izvora koji mu osigurava sirovinu za rad, a komposter u blizini vrtne gredice u kojoj ćemo koristiti proizvedeni kompost.
Ovu logiku razmišljanja primjenjujmo prilikom dizajniranja i informacije prikupljene funkcijskom analizom pomažu nam da uspostavimo što efikasniju mrežu odnosa i povežemo elemente u prostoru spajajući procese u logične lance.
Cilj je upoznavanje kompleksnosti sustava, svakog pojedinačnog elementa u sustavu te njegove povezanosti sa ostalim dijelovima – elementima sustava. Analizom svakog elementa, njegove funkcije, karakteristika, potreba za njegovo funkcioniranje te ishoda njegovog djelovanja dobivamo korisne informacije o tome kako mu pronaći optimalno mjesto u sustavu kojeg dizajniramo kako bismo postigli što bolje rezultate uz što manji utrošak sredstava i energije.
Ovdje možete pronaći materijale koji vam mogu pomoći u implementaciji lekcije.
