Menu
Trajanje: 3 x 45 minuta
Pojam ‘ekonomija’ odnosi se na cijeli sustav koji uključuje proizvodnju, distribuciju i potrošnju dobara i usluga u određenoj regiji ili zemlji. Međutim, trenutni ekonomski modeli nisu održivi i imaju negativan utjecaj na okoliš. Učenici će biti upoznati s konceptom ‘dobre ekonomije’ i njezinim modelima koji uključuju tri glavne etike permakulture: briga za zemlju, briga za ljude i pravedna podjela.
Ekonomija se odnosi na cjelokupni sustav koji obuhvaća proizvodnju, distribuciju i potrošnju dobara i usluga unutar određene regije ili zemlje. Uključuje različite čimbenike kao što su poduzeća, industrije, tržišta, financijske institucije i pojedinci. Ovaj sustav ima presudnu ulogu u ukupnoj dobrobiti i razvoju društva.
Gospodarstvo se danas također suočava s izazovima. Ti izazovi uključuju nejednakost prihoda, ekološku održivost, pristup resursima i ekonomsku stabilnost. Ulažu se napori u rješavanje ovih problema kroz inicijative kao što su ciljevi održivog razvoja, poštene trgovinske prakse i odgovorne poslovne prakse.
Nije moguće bez novih ili pravednijih i održivijih temelja gospodarstva ostvariti tri etička načela permakulture: briga za ljude, briga za planet i pravedna raspodjela.
U kontekstu permakulture, gospodarstvo se usredotočuje na dizajniranje sustava koji su ekonomski održivi, društveno pravedni i ekološki održivi. Uključuje strategije kao što su lokalizacija proizvodnje i potrošnje, potpora regenerativnim tvrtkama, promicanje pravedne trgovine i smanjenje otpada.
Dobra ekonomija je ekonomija koja:
Postoji nekoliko modela i pristupa definiranju dobre ekonomije, svaki sa svojim skupom načela i ciljeva. Ovi se modeli međusobno ne isključuju, a elementi svakog od njih mogu se kombinirati kako bi se stvorio sveobuhvatniji pristup dobrom gospodarstvu.
Poštena trgovina podrazumijeva osiguravanje da proizvođači dobiju poštene cijene za svoje proizvode, promicanje održive proizvodnje i podržavanje društvenih i ekoloških standarda.
Poštena trgovina ima za cilj jamčiti da proizvođači dobiju poštene cijene za svoje proizvode, što pomaže u pokrivanju troškova održive proizvodnje. Kako bismo podržali primarne proizvođače, pristajemo platiti nešto veći iznos od iznosa koji se za isti proizvod plaća u lokalnim supermarketima ili trgovačkim centrima.
Poštena trgovina ima za cilj osnažiti male proizvođače osiguravajući im izravan pristup tržištima, eliminirajući posrednike i omogućujući im da pregovaraju o boljim poslovima.
Poštena trgovina potiče održivu poljoprivredu i metode proizvodnje koje minimaliziraju negativne utjecaje na okoliš. To uključuje promicanje organske poljoprivrede, očuvanje biološke raznolikosti i odgovorno upravljanje resursima.
Poštena trgovina radi na osiguravanju sigurnih i poštenih radnih uvjeta za radnike, kao što je zabrana dječjeg rada, jamčenje razumnog radnog vremena i promicanje ravnopravnosti spolova.
Poštena trgovina ima za cilj podržati projekte razvoja zajednice, kao što je izgradnja škola, zdravstvenih ustanova i infrastrukture, korištenjem dijela poštene trgovinske premije koju plaćaju kupci.
Etičke banke, poznate i kao održive banke ili društveno odgovorne banke, financijske su institucije koje u svom poslovanju daju prioritet etičkim i održivim praksama.
Etičke banke obično imaju skup vrijednosti i načela koji ih vode pri donošenju odluka. Cilj im je podržati projekte i tvrtke koji se pridržavaju društvenih i ekoloških kriterija, poput promicanja obnovljive energije, poštene trgovine, održive poljoprivrede ili pristupačnog stanovanja. Oni također izbjegavaju financiranje aktivnosti koje su štetne za ljude ili planet, poput vađenja fosilnih goriva ili proizvodnje oružja.
Osim svoje prakse kreditiranja, etične banke često se usredotočuju na transparentnost i odgovornost. Nastoje biti otvoreni o tome gdje se ulaže novac kupaca i osiguravaju da je u skladu s njihovim vrijednostima. Neke etičke banke također se bave ulaganjem utjecaja, usmjeravajući sredstva prema inicijativama koje stvaraju pozitivne društvene ili ekološke rezultate.
Zadruge su jedinstven oblik poslovnog organiziranja koji na prvom mjestu ima demokratsko donošenje odluka, zajedničko vlasništvo i dobrobit svojih članova. Djeluju po načelu “jedan član, jedan glas”, čime se osigurava da svaki član ima jednak utjecaj na poslove zadruge, bez obzira na razinu ulaganja.
Zadruge mogu imati različite oblike, kao što su potrošačke zadruge, radničke zadruge, poljoprivredne zadruge ili stambene zadruge. Pokreću ih potrebe i interesi svojih članova, koji se okupljaju kako bi ostvarili zajedničke ciljeve, bilo da se radi o pristupačnoj robi i uslugama, pravednom zapošljavanju ili sigurnom stanovanju.
Jedna od ključnih prednosti zadruga je njihova usmjerenost na ljude i njihove zajednice. Cilj im je pružiti pogodnosti svojim članovima, a ne maksimizirati profit za vanjske dioničare. To često dovodi do pravednih cijena, kvalitetnih proizvoda i usluga te predanosti lokalnom gospodarskom razvoju.
Zadruge također potiču osjećaj solidarnosti i suradnje među svojim članovima. Udružujući resurse i dijeleći rizike, oni stvaraju prilike za pojedince da kolektivno postignu ono što možda ne bi mogli sami. Ovaj duh suradnje može dovesti do povećane društvene kohezije i jačeg osjećaja zajednice.
Lokalne i regionalne valute alternativni su oblici valute koji se koriste unutar određenih zajednica ili regija kao dopuna nacionalnim valutama.
Koncept koji stoji iza lokalnih i regionalnih valuta je potaknuti ljude da podrže lokalna poduzeća i održavaju kolanje novca unutar zajednice. Koristeći te valute, pojedinci mogu kupovati od lokalnih trgovaca, pružatelja usluga i proizvođača, potičući na taj način lokalno gospodarstvo. Oni potiču ljude na suradnju s lokalnim poduzećima, izgradnju odnosa i podršku održivim lokalnim praksama. To zauzvrat pomaže u stvaranju radnih mjesta, povećanju lokalne samodostatnosti i smanjenju ovisnosti o vanjskim izvorima. Ove valute mogu pomoći u smanjenju utjecaja ekonomskih fluktuacija na lokalno gospodarstvo, budući da nisu podložne istim globalnim tržišnim silama kao nacionalne valute.
Te valute često djeluju uz nacionalne valute i imaju svoje posebne značajke. To mogu biti fizičke valute, poput papirnatih novčanica ili kovanica, ili digitalne valute kojima se upravlja putem internetskih platformi ili mobilnih aplikacija.
Socijalna i solidarna ekonomija (SSE) obuhvaća širok raspon organizacija i inicijativa, uključujući zadruge, uzajamna društva, neprofitne organizacije, socijalna poduzeća i organizacije utemeljene u zajednici.
SSE ima za cilj odgovoriti na društvene, ekonomske i ekološke izazove dajući prednost dobrobiti pojedinaca i zajednica u odnosu na profit. Promiče demokratsko donošenje odluka, sudjelovanje zajednice i preraspodjelu resursa i bogatstva. Time pridonosi socijalnoj pravdi, solidarnosti i održivom razvoju.
Jedna od ključnih karakteristika SSE-a je njegova usmjerenost na društveni učinak gospodarskih aktivnosti. Umjesto isključivo težnje za financijskim dobicima, organizacije u SSE-u prioritet daju društvenim ciljevima, poput stvaranja radnih mjesta, smanjenja nejednakosti, promicanja rodne jednakosti, potpore marginaliziranim skupinama ili zaštite okoliša.
SSE također potiče osjećaj osnaživanja i uključenosti. Često uključuje marginalizirane ili nepovoljne pojedince i zajednice, pružajući im prilike za ekonomsko sudjelovanje, razvoj vještina i društvenu integraciju. Uključivanjem ljudi u proces donošenja odluka i osiguravanjem jednakog pristupa resursima, SSE promiče inkluzivnije i pravednije društvo.
Nadalje, SSE potiče suradnju i uzajamnu podršku među svojim akterima. Organizacije unutar SSE-a često se uključuju u partnerstva, mreže i odnose temeljene na solidarnosti. Oni dijele znanje, resurse i iskustva kako bi zajednički postigli društvene i ekonomske ciljeve, jačajući ukupni učinak i održivost svojih inicijativa.
Zajedničko dobro se odnosi na zajedničke resurse ili sredstva koja su dostupna grupi ljudi i koja ih koristi. Ti resursi mogu uključivati zemlju, vodena tijela, šume, parkove ili čak znanje i kulturnu baštinu.
Ideja koja stoji iza zajedničkih dobara jest da se ovim resursima treba upravljati na način koji koristi cijeloj zajednici, umjesto da budu u privatnom vlasništvu ili kontrolirani za individualnu korist. Naglašava važnost zajedničke odgovornosti, suradnje i održivog korištenja resursa.
Povijesno gledano, zajednička dobra su igrala ključnu ulogu u podržavanju lokalnih gospodarstava, očuvanju biološke raznolikosti i poticanju društvene kohezije. U novije vrijeme došlo je do izazova zajedničkom dobru zbog pitanja poput prekomjernog iskorištavanja, privatizacije i degradacije okoliša.
Postoje napori da se zaštiti i oživi zajednička dobra različitim sredstvima, kao što su pristupi upravljanja temeljeni na zajednici, participativni procesi donošenja odluka i pravni okviri koji prepoznaju i čuvaju zajedničke resurse.
Cilj je predstaviti modele ekonomske organizacije koje podupiru razvoj održivih i otpornih zajednica uz poštivanje permakulturne etike: briga za ljude, briga za planet i pravedna raspodjela.
Planirajte i organizirajte zadrugu u svojoj školi
